VIDEO

15.06.2017.

Dodijeljena javna priznanja Grada Rijeke

Autor: Sanja Kapidžić

U srijedu, 14. lipnja, u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, održana je Svečana akademija u povodu Dana grada Rijeke i blagdana sv. Vida. Ovim povodom tradicionalno su dodijeljena javna priznanja Grada Rijeke: Godišnja nagrada Grada Rijeke, Zlatna plaketa “Grb Grada Rijeke“ te Nagrada Grada Rijeke za životno djelo.

U srijedu, 14. lipnja, u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, održana je Svečana akademija u povodu Dana grada Rijeke i blagdana sv. Vida. Ovim povodom tradicionalno su dodijeljena javna priznanja Grada Rijeke: Godišnja nagrada Grada Rijeke, Zlatna plaketa “Grb Grada Rijeke“ te Nagrada Grada Rijeke za životno djelo.

Dobitnici Godišnje nagrade Grada Rijeke su Borislav Božić za izniman i prepoznatljiv doprinos umjetničkom i pedagoškom razvoju grada te za promicanje svijesti o važnosti kulture za identitet Rijeke, izv. prof. dr. sc. Nana Palinić, dipl. ing. arh., za izuzetan doprinos istraživanju povijesti hrvatske i riječke arhitekture te sveobuhvatno istraživanje arhitekture kazališta Rijeke, Mensur Puhovac i Olja Dešić za čakavski mjuzikl „Sušak, Sušak“, LP ROCK - Udruga riječkih rokera šezdesetih za doprinos širenju glazbene kulture i njenog utjecaja na poboljšanje kvalitete života građana Rijeke, Boris Roce za izniman doprinos i promicanje riječke kulture kroz medij keramike te za predstavljanje hrvatske umjetnosti u Kini te Sara Kolak za izvanredne rezultate i doprinos sportskom ugledu grada Rijeke. 

Dobitnici Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“ su Neno Belan & Flumens povodom 20 godina uspješnog rada i promicanja ugleda grada Rijeke, prof. dr. sc. Antica Duletić-Načinović, dr. med., zbog zasluga za razvoj hematologije kao struke i znanosti u Kliničkom bolničkom centru Rijeka i na Medicinskom fakultetu u Rijeci, 203. topničko-raketna brigada protuzračne obrane HV-a za izuzetan doprinos u obrani Rijeke i Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata, dr. Zlatko Tomašić, posmrtno, za cjelokupno životno postignuće na unapređivanju znanosti, zdravstva i svih oblika društvenog života, Prirodoslovni muzej Rijeka za dugogodišnji značajan doprinos razvoju prirodnih znanosti, muzejske struke i kulturnog identiteta Rijeke, Centar tehničke kulture Rijeka za dugogodišnji doprinos osnaživanju lokalne zajednice za prihvaćanje novih tehnologija u svakodnevnom životu te Sandro Vrancich za dugogodišnji rad u biciklizmu i doprinos sportskom ugledu grada Rijeke.

Dobitnici Nagrade Grada Rijeke za životno djelo su prof. dr. sc. Stipan Jonjić za vrhunska znanstvena postignuća u imunologiji i virusologiji te izobrazbu znanstvenih kadrova i podizanje prepoznatljivosti Sveučilišta u Rijeci te posmrtno, fra Serafin Sabol za posvećenost obnovi Trsatskog svetišta, kao istinskog žarišta vjere i života Rijeke.

Dr. Jonjić: Ako želimo uspjeti, moramo promicati sustav vrijednosti

„Iako većina nagrada i priznanja ide pojedincima, rijetko kad su isključivo oni sami za njih zaslužni. Moja  je proizašla iz činjenice da sam imao odličnu podršku i poticaj svojih učitelja, institucije u kojoj radim, kao i obitelji. Ali ona je i produkt rada četrdesetak mojih suradnika koji su u međuvremenu i sami postigli značajne uspjehe u znanosti. Imao sam tu sreću i sposobnost da odaberem ljude koji su shvatili da nema znanosti za male i velike, već da je znanost univerzalno dobro“, rekao je prof. dr. sc. Stipan Jonjić zahvaljujući se na nagradi.

“Ako želimo uspjeti, moramo promicati sustav vrijednosti, što je naša obveza te konkretnim primjerima poticati bolje i uspješnije. Samo tako imamo pravo očekivati da će znanost odista postati jamac razvoja našeg društva, kao što je to slučaj u zemljama s kojima se volimo uspoređivati”, zaključio je Jonjić.

Događaju su nazočili gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel sa suradnicima, predstavnici Primorsko-goranske županije, nadbiskup riječki i metropolit msgr. dr. Ivan Devčić te uvaženi gosti iz gradskih, županijskih i državnih institucija i poduzeća.

Obersnel: Želim da Rijeka bude sinonim za dobar život

"Rijeka za sve, to je cilj kojim vodim ovaj grad od 2000. godine i cilj koji će mene i moje suradnike dodatno motivirati u naredne četiri", poručio je gradonačelnik Obersnel. Dodao je da želi da Rijeka bude sinonim za dobar život i dobar posao, za znanje, znanost, inovacije, za europsku prijestolnicu kulture, za sport, uključivost i otvorenost, toleranciju i dijalog. 

Posebna će se pozornost posvetiti djeci, mladima i obiteljima nastavkom gradnje vrtića. Već u ponedjeljak bit će otvoren vrtić Morčić na Gornjoj Vežici i odmah nakon toga započet će obnova vrtića Đurđice na Vojaku. Tristo novih mjesta planira se napraviti u vrtićima na Rastočinama, na Krnjevu i u sklopu KBC-a Rijeka. Obnavljat će se i uređivati postojeći vrtići i osnovne škole, a povećat  će se i stipendiranje učenika i studenata. Priprema se i novi kurikulum za informatiku koja će se u riječkim osnovnim školama potpuno besplatno učiti od 1. razreda. Onima koji se nađu u poteškoćama, pomoć se pruža kroz gradski socijalni program koji je nedavno proširen kako bi oni kojima je pomoć potrebna ostvarili prava iznad onog što im pruža država. 

“Planira se gradnja 300 novih stanova po modelu Poticane stanogradnje te 200 stanova za dodjelu građanima slabijeg imovinskog statusa. Time se jasno pokazuje namjera da mlade zadržimo u Rijeci. Obersnel je kazao kako vjeruje da će i projekt novog Znanstvenog tehnološkoga parka na Mlaki biti dodatni poticaj. Intenzivirat će se ulaganja u start-up inkubatore, prekvalifikacije i socijalno poduzetništvo, u poticajne mjere za poduzetnike  i poduzetničke zone, a Grad Rijeka će biti pokretač i partner svima koji svoj posao razvijaju u Rijeci”, rekao je gradonačelnik, dodajući da će veliki pokretač promjena biti i projekt Europske prijestolnice kulture. Europska sredstva će se koristiti i za investicijski ciklus u komunalnu infrastrukturu poput projekata vodoopskrbe i odvodnje vrijednog 1,76 milijarde kuna i Riječke aglomeracije za koju je osigurano 49 milijuna eura europskoga novca. 

Gradonačelnik se osvrnuo na floskulu da Rijeka gospodarski zaostaje, da se u Rijeci ništa ne događa. Protiv takvih paušalnih ocjena govori činjenica da se, prema svim gospodarskim pokazateljima FINA-e, Rijeka nalazi na drugom mjestu, odmah iza Zagreba. "Drugim riječima, znali smo pripremiti projekte i Europska unija je to prepoznala", kazao je Obersnel, dodajući da iza svega stoje ljudi. 

"Sposobni, ambiciozni, obrazovani, vrijedni, samozatajni, ali odgovorni i svjesni svojih stavova i stajališta. Uvjeren sam da će Rijeka i dalje ostati grad čiji građani znaju koje su istinske vrijednosti, zašto je važna otvorenost i tolerancija koju tako ljubomorno gradimo i čuvamo, zašto nije svejedno što mislimo o ravnopravnosti građana, o iskrivljavanju prošlosti, o nasilju, o ljudskim pravima, o obrazovanju naše djece. To je ono što Rijeku čine drugačijom", zaključio je Obersnel.

Nadbiskup Devčić: Stari Riječani pomno su istražival koga izabrati za svog zaštitnika

Čestitajući Riječanima blagdan svetog Vida, nadbiskup Devčić istaknuo je da su i stari Riječani pomno istraživali koga izabrati za nebeskog zaštitnika svoga grada. „U tom traženju naišli su na sv. Vida, dječaka mučenika zbog vjere u Krista. I kad su otkrili koga sve štiti i od čega čuva, izbor im se nametnuo sam od sebe. Ta kako ne izabrati za svog nebeskog zaštitnika sveca koji se ubraja među četrnaest najmoćnijih nebeskih pomoćnika kojima su Nijemci u čast sagradili baziliku u mjestu koje je po njima nazvano Vierzehnheiligen (četrnaest svetaca). Pored toga, sv. Vid je u to vrijeme štovan kao zaštitnik u 1300 mjesta diljem Europe, a njegove su relikvije bile ugrađene u znamenitu parišku katedralu St. Denis, u čuvenu opatiju Corvey u Njemačkoj te u prašku katedralu koju je sv. Vidu u čast dao sagraditi češki knez Vaclav, i danas ju se  smatra jednom od najljepših crkava na svijetu. To je bio dovoljan razlog da i stari Riječani izaberu sv. Vida za svog patrona i tako svoj grad povežu s brojnim europskim gradovima i naseljima gdje je također bio smatran zaštitnikom“, rekao je msgr. dr. Ivan Devčić. 

U prigodnom glazbeno-scenskom programu nastupili su članovi Plesnog Art Laboratorija, mladi gitarist Fran Živković, Riječki komorni zbor „Val“, Nikolina Tomljanović i orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca.