PREDSTAVLJANJE KANDIDATA – LOKALNI IZBORI 2017.

19.05.2017.

Razgovor s kandidatima za gradonačelnika Rijeke 2017.

Uoči izbora, svim kandidatima za gradonačelnika Rijeke uputili smo pitanja o Rijeci i Riječanima, o problemima koji muče građane ovog grada, svjetonazoru i nekim drugim temama. Svoje odgovore poslali su Andrej Briščik (AM-Živi zid-Snaga), Juraj Bukša (HNS- ARS-SDAH), Vojko Obersnel (SDP-PGS-HSU-IDS-Laburisti-SDSS-HSS), Kristjan Staničić (HDZ) i Danko Švorinić (Lista za Rijeku i Pametno). Od Hrvoja Burića (nezavisni kandidat liste Rijeka budućnosti) i Petre Mandić (MOST) nismo dobili odgovore na pitanja. Pristigle odgovore objavljujemo abecednim redoslijedom prezimena kandidata.

Izbori 2017 - kandidati

Koje osobine, po Vašem mišljenju, treba imati idealni gradonačelnik?

Andrej Briščik: Gradonačelnik mora biti vođa tima, a ne autokrat. Treba imati jasnu viziju ovog grada i ljubav prema Gradu koji teče. Mora biti prvi među jednakima, slušati prijedloge i savjete svojih kolega, oporbe i građana. Mora uvažavati kritike i graditi sebe kao osobu kroz vođenje ovog grada. Mora biti spreman na kompromis u interesu ovog grada i građana. Gradonačelnik mora biti spreman sjesti sa svima i u suradnji s drugima kreirati razvoj ovog grada. Uglavnom sve ono što današnji gradonačelnik nema.

Juraj Bukša: Poštenje i stručnost.

Vojko Obersnel: Treba biti spreman na radni elan i angažman koji nema radno vrijeme. Mora poznavati svoje nadležnosti i okvire u kojima može utjecati na promjene i razvoj. A važno je i da bude kreativan u razmišljanju kako bi nadišao puku administrativnu ulogu i ponudio viziju razvoja grada koja se može slijediti i realizirati. Osobine poput humanosti, socijalne osjetljivosti i strpljenja neizmjerno su bitne. Poštenje bi se trebalo podrazumijevati kao i ljubav prema gradu i odnos poštovanja prema sugrađanima.

Kristjan Staničić: Gradonačelnik treba biti iskren, pošten, otvoren prema ljudima, komunikativan, tolerantan, pristojan, odlučan i odgovoran, te prije svega  brinuti za ljude.

Danko Švorinić: Stručnost, strpljivost i suosjećanje te odlučnost. Kao što niti jedno ljudsko biće nije idealno, nije niti gradonačelnik i ne bi trebao posezati za dosizanjem zvjezdanih visina jer je to jako štetno po duh. Jedan kult gradonačelnika nam je ionako bio i više nego dovoljan.

Kako biste opisali Riječanke i Riječane, odnosno po čemu se razlikuju, ako se razlikuju, od ostalih građana Hrvatske?


Andrej Briščik:
Riječanke i Riječani su ponosi na svoj grad, na svoju otvorenost i pristupačnost. Vole riječku kišu, vole naš Korzo i vole dobru mjuzu. A po čemu se razlikujemo od ostalih...možda baš po toj pristupačnosti i otvorenosti koja nas krasi.

Foto đir: Rijeka pod kišobranomJuraj Bukša: Moram reći da sam jako ponosan što sam Riječanin. Ponosan sam na svoj grad i na sve nas koji smo kroz sve ove grozne i krizne godine rata, siromaštva i raznih izazova ostali bogati u duši i srcu. Rijeka je bila i ostala multikulturalni grad.

Vojko Obersnel: Od ostalih nas razlikuje prepoznatljiva sloboda duha i otvorenost. To su osobine koje u nama prepoznaju drugi i mislim da na te osobine trebamo biti ponosni. Riječanke i Riječani zaziru od agresivnog ponašanja i nametanja tuđe volje. Relativno smo povučeni i samozatajni, katkad kritičniji od drugih, ali to je dobro jer nas ta osobina tjera da uvijek želimo bolje i stremimo razvoju. Ono što posebno cijenim kod mojih sugrađana je mudrost i izbjegavanje podlijeganja negativnim trendovima.

Kristjan Staničić: Riječanke i Riječani su oduvijek bili urbani, moderni, proeuropski orijentirani i nadasve tolerantni građani. Nažalost, Rijeka trenutno nema modernu, poštenu i europsku gradsku vlast. Međutim, ta vlast nije stvarni odraz njezinih građana već prošlosti njezine političke scene koja nije bila vjerodostojna i koja je, po mom osobnom mišljenju bila bastion korupcije, nepotizma i premreženosti partikularnih interesa. S korupcijom sam se spreman obračunati. Ne dijelim građane na lijeve ili desne, ili prema njihovoj vjeroispovijesti, nacionalnosti ili političkom svjetonazoru. Riječanke i Riječani nisu opterećeni ideologijama.

Danko Švorinić: Kada su u pitanju želje naših sugrađana, a to su sigurnost, dostojanstvo i napredak, onda se ne razlikuju puno od ostalih. No kada su u pitanju problemi oni im pristupaju na osebujan način. Način ophođenja prema stvarnosti je ono što Riječanke i Riječane čini izuzetnima; vrlo uljudno, ali snažno i s dozom humora odnose se prema svakodnevnici. Zato je političarima izazov odabrati najbolji način komunikacije s građanima, a komunikacija je polazište za sve.

Kako biste strancu, koji u Rijeci nikada nije bio, opisali naš grad?

 

Andrej Briščik: Opisao bih u jednoj rečenici ga kao grad burne prošlosti i prekrasne budućnosti koja je pred njim.

Juraj Bukša: Dođite u grad na moru koji nema izlaz na more. Šalim se, ali nažalost, to je naša stvarnost. Ako je to stranac koji je potencijalni investitor, ponudio bih mu moj projekt vraćanja Rijeke na more i razgovarao bih s njim o investicijama u izgradnju Kantride. Sigurno bih ga odveo na nogometnu utakmicu da navijamo zajedno i počastio bih ga svježe ulovljenom ribom koju bih mu sam spremio. Na žalost, na spavanje bi ga morao poslati u Opatiju jer mi nemamo hotela za ozbiljne poslovne ljude. Naravno, cijelu noć ne bih spavao jer bih se bojao da će investirati svoj novac u Opatiju, a ne u moj projekt (smijeh).

Postavljanje skulpture dvoglavog orla na kupolu Gradskog tornjaVojko Obersnel: Kao otvoren i moderan europski grad. Rekao bih mu da je Rijeka grad na moru, da je najveća hrvatska luka i da se u njoj isprepliće utjecaj Mediterana i srednje Europe. Govorio bih mu o ljudima i sigurno bih mu rekao da se u Rijeci može osjećati kao kod kuće. Ako pita za pomoć, ovdje će mu svi pomoći i istovremeno nitko ga neće nametljivo ispitivati odakle je i zašto je došao. Ovdje se živi opušteno. Preporučio bih mu da popije kavu na Korzu, svrati do Trsata i baci pogled na grad s Gradine.

Kristjan Staničić: Mi smo grad otvoren prema drugim ljudima, otvoreni smo različitim idejama, različitim stavovima, različitim mišljenjima, različitim planovima. Bez obzira na naše različitosti,  sve nas Riječanke i Riječane okuplja privrženost prema našem Gradu. 

Danko Švorinić: Grad po mjeri građana, na sjajnom geografskom položaju, ugodne klime (zanemarimo kišu, kiša je brend!), vrlo srdačnih ljudi, prepun potencijala koje moramo što prije ostvariti. Grad sa stavom, grad stav!

Koji problem danas najviše muči građane Rijeke i kako biste ga Vi riješili?


Andrej Briščik:
Riječane najviše muči činjenica da u ovom gradu ne mogu pronaći posao i osigurati si egzistenciju. Uz činjenicu da je gotovo nemoguće u ovom gradu pronaći posao ide i činjenica da je Rijeka najskuplji grad u Hrvatskoj. Život je najskuplji u Rijeci, jer Riječani moraju izdvojiti najviše novca za svakodnevne namirnice. Kupovna moć je 25% manja a cijene 10% veće nego u ostatku zemlje. To je razlog zbog kojeg u ovom gradu kojem živi i radi sve manje ljudi. U zadnjih 10 godina izgubili smo više od 10% stanovništva. To je rezultat zadnjih 10 godina Obersnelove vlasti.

Juraj Bukša: Mene kao Riječanina najviše muči to što je naš grad postao jako prljav. To je najgora poruka koju možemo poslati turistima, potencijalnim investitorima, sportašima, ma jednostavno svima. Naravno, najgore se u tome osjećamo mi koji tu živimo, koji šetamo tim prljavim ulicama, kupujemo na tržnici koja je ispod svakog higijenskog nivoa, a naša se djeca igraju na igralištima koja nisu standardizirana, iako smo članica Europske unije. Najgore od svega je to što mi građani to plaćamo. To je u direktnoj ingerenciji gradonačelnika. Škole, bolnice, kultura, puno toga je na državnom proračunu, ali čistoća je lokalna stvar. Zato se moj program i bazira na tome. Očistit ću ovaj grad i to obećavam. I to sam tokom kampanje i pokazao. Svaki dan sam, neovisno od svih drugih obaveza koje sam imao, a bilo ih je jako puno, čistio neki dio grada. Naravno, tu ne mislim na prefarbavanje grafita nego mislim na čišćenje smeća. Čak sam i cijelu smjenu radio kao smetlar. Pokazao sam kako imam volju, pokazao sam svojim osobnim primjerom kako se to radi i predstavio sam svoj plan za čišćenje grada. Na kraju, evo kroz ovaj intervju, želim reći da je za čistoću našeg grada važna i ljubav koju imamo za njega. Svijest o tome da želimo imati čist i lijep grad. Na tome bih prvo radio. Rijeka spava. Moramo je probuditi. Mediteranski grad s tako prekrasnim morem ne može biti toliko prljav. Očistit ću Rijeku.

Zbog prognoze lošeg vremena, manifestacija “Benčić, povjerljivo” neće se održati u najavljenom terminu 27. travnja, već u četvrtak, 4. svibnja, s početkom u 17.30 sati.

Vojko Obersnel: Isti problem koji muči sve građane Hrvatske, a to je nezaposlenost. Mi ga u Rijeci već rješavamo, što pokazuju i statistike. Prosječna nezaposlenost je smanjena sa 9.691 nezaposlenih koliko je bilo  2013. godine na 5.024 nezaposlenih koliko je zabilježeno u ožujku 2017. Poduzimat ćemo i dalje različite mjere za povećanje zaposlenosti od pomoći poduzetnicima, ojačavanja inkubatora i start up-ova za samozapošljavanje, inkubatora za žensko poduzetništvo i sl. Na ovom linku dostupni su detalji.

Kristjan Staničić: Nedostatak radnih mjesta, skupo grijanje i ostali režijski troškovi, niska razina čistoće u gradu, nedostatak parkirališnih mjesta, nedostatak vrtićkih kapaciteta. Na sve te izazove postoje rješenja, ali za to je potrebna odgovorna gradska vlast.

Pokretanjem poduzetništva i gospodarstva te novih investicija pokrenuti ćemo otvaranje novih radnih mjesta. Pitanje troškova režija i čistoće vezano je i za učinkovitost rada gradskih poduzeća a mi ćemo reorganizacijom ta poduzeća učiniti efikasnijima. Kada govorimo o vrtićima svakako predlažem izgradnju modularnih vrtića koji su upola jeftiniji od klasične gradnje stoga je moguće i realno, izgradnjom takvih vrtića izgraditi dovoljan broj novih vrtića.

Danko Švorinić: Egzistencija i depresija. Ljudi su bez posla i bez perspektive, izgubili su povjerenje u politiku i čini im se da se vrte u začaranom krugu što dovodi do depresije. Ona je ozbiljna posljedica dugogodišnje politike upravljanja gradom, ali i državom, a fizičko i psihičko zdravlje pojedinca nam trebaju biti na prvom mjestu. O našim potezima ovise ljudski životi i to treba stalno imati na umu kada donosimo odluke. Suosjećanje je temelj svakoga promišljanja i djelovanja i mora nam biti nit vodilja.

Lokalna samouprava za mnoga pitanja i mnoge teme nije nadležna. Što biste izdvojili kao ključnu centraliziranu, državnu nadležnost za koju biste voljeli da je ipak u rukama lokalne samouprave i zašto?

Andrej Briščik: Prema trenutačnom centraliziranom sustavu općine, gradovi i županije nisu ništa drugo nego administratori mrvica koje dobivaju iz Zagreba. 90% sredstava nalazi se u državnom proračunu, 5% isiše Grad Zagreb a ostalih 5% dijele svi gradovi, općine i županije u ostatku Hrvatske. Takav centralizirani sustav onemogućava razvoj gradova i općina, zaustavlja investicije a samim time blokira kreiranje novih radnih mjesta. Teško mi je odgovoriti koju centraliziranu funkciju bi izdvojio kao ključnu iz vrlo jednostavnog razloga jer smatram da treba u potpunosti decentralizirati našu državu ali ako već moram izdvojiti jednu onda je to upravljanje nad našom obalom i pomorskim dobrom. Rijeka kao grad mora se okrenuti moru a za to svakako ne bi trebala pitati dopuštenje nekoga iz Zagreba.

Juraj Bukša: Grijanje. Zato što je  preskupo. Mislim da Rijeka ima najveće cijene grijanja u cijeloj Hrvatskoj. To je stvar koju moramo promijeniti, za koju se osobno jako zalažem i zbog koje ću, dok god je u nadležnosti Zagreba, tamo biti redovan gost i boriti se za nove modele formiranja cijena.

Vojko Obersnel: Upravljanje pomorskim dobrom. Svaki grad na moru razvio se oko luke, lučice, mandraća, a danas imamo situaciju da tim, u pravilu središnjim dijelom grada, jednim od najvrednijih resursa, upravlja država ili županija.

undefinedKristjan Staničić: Jedinice lokalne samouprave svakako trebaju imati veće ingerencije nad upravljanjem pomorskim dobrom. Naime, često je slučaj da je pitanje koncesioniranja pomorskog dobra koje je u nadležnosti županije ipak zapinje kod provođenja procedura i na državnoj razini pa se često dogodi da taj vrijedan prostor ne može staviti u funkciju pa prostor ostaje izvan funkcije, neuređen i u konačnici ne privodi se svrsi. Tu svakako treba ubrzati procedure i utvrditi mehanizme da taj upravljanje tim prostorom bude učinkovitije. I Vlada RH se zalaže za funkcionalnu i financijsku decentralizaciju. Sve što jedinica grad Rijeka može samostalno obavljati, treba biti u ovlasti grada Rijeke.

Danko Švorinić: Kao uvjereni regionalist, uvjeren sam da se na razini bližoj građanima problemi lakše i transparentnije rješavaju. Državnoj razini ostavio bih jedino obranu i monetarnu politiku.

Rijeka nosi titulu Europske prijestolnice kulture. Kako Vi vidite Rijeku u 2020. godini?

Andrej Briščik: Vidim Rijeku koja RADI, ZNA, MOŽE i RASTE. To je okosnica našeg programa i vizija našeg grada. Ne samo za 3 godine i te toliko spominjane 2020. nego za generacije koje dolaze. Vidim nova radna mjesta za sve Riječane jer prioritet je stvaranje novih radnih mjesta i stvaranje pozitivne poduzetničke klime kako bi Rijeka bila grad u kojem svakog čeka kvalitetno radno mjesto. Vidimo Rijeku kao Grad znanja koji se razvija zajedno s riječkim sveučilištem, vidim grad u kojem cijene komunalnih usluga ne uništavaju građane i gdje Energove cijevi nisu šuplje kao gradski proračun, vidim mjesto u vrtiću za svako dijete i to pod istim uvjetima. Vidim grad i gradonačelnika koji komunicira s gradovima i općinama koji ga okružuju. Vidim grad u kojem mladoj obitelji nije problem doći do vlastitog krova nad glavom. Grad s normalnim autobusnim kolodvorom na Delti s kojeg mladost ne odlazi već turisti dolaze. 

Juraj Bukša: Izuzetno sam ponosan što nosimo titulu grada Europske prijestolnice kulture. To je velika čast, ali i obveza. Sada smo dobili tu titulu, a moramo vidjeti kako ćemo to realizirati. I zbog toga je važno da dođe do promjene vlasti, važno je tko će realizirati taj projekt da bude uspješan i da od njega i grad i građani imaju koristi. Prije svega, ja kulturu našeg grada vidim u domeni kreativne industrije iz vizure mog programa Industrijeka čiji je cilj pokretanje novih industrija Rijeke. Važno mjesto u kreativnoj industriji ima kultura, a kreativna industrija je u velikom porastu u cijelom svijetu. Moj plan je da do 2020. godine napravimo novi kulturni hub i da se u našem gradu skupi masa kreativnih ljudi kojima ćemo dati povoljne uvjete za rad.

Vojko Obersnel: Vidim je kao grad u kojem su kulturne ustanove uselile u svoje nove zgrade u uređenom kvartu kulture Benčić. Napravljena je i Dječja kuća kreativnosti u kojoj djeca i mladi provode slobodno vrijeme na kreativnim radionicama, edukacijama iz stvaralaštva, prate predstave, izrađuju stripove, bave se 3D printanjem... Na brodu Galeb uređen je muzej i hostel i posjetitelja ima mnogo. Tijekom cijele godine pratimo niz kulturnih događanja i manifestacija, a komplimente Rijeci upućuju mnogi gosti u gradu.

Kristjan Staničić: Nakon što preuzmem odgovornost za upravljanje gradom, kao odgovoran gradonačelnik dovršit ću taj započeti projekt. Taj projekt je podržala i Vlada Republike Hrvatske, tu odluku podržavam i zahvalan sam na tome. Rijeka će 2020. godine imati novu knjižnicu, muzej uređenu Palaču Šećerane i ostalu infrastrukturu, ali i bogati kulturni program s najboljim i najistaknutijim kulturnjacima.

Danko Švorinić: Rijeku vidim kao grad sretnih i zadovoljnih ljudi koji ne znaju imena političara jer političari rade svoj posao, na usluzi su građanima i nemaju potrebe kupovati njihovu pažnju skandalima.

Osim nogometa kao planetarno najvažnijeg sporta, koji biste sport izdvojili kao posebno bitan riječki potencijal i zašto?

Andrej Briščik: Ako pričamo o sportu, onda je najvažnije da sport postane sastavni dio naših života i način života, a ne nešto što se prati, gleda ili navija. Nogomet je najvažnija sporedna stvar na svijetu mnogima pa tako i meni, ali amatersko bavljenje sportom i rekreativno bavljenje sportom su puno bitnije stavke od onoga što profesionalni sport donosi nekom navijaču ili gradu. Uređenje sportskih objekata, naročito igrališta u svim mjesnim odborima u Rijeci jedan je o prioriteta našeg programa. Kao i podizanje kvalitetne tjelesnog odgoja u našim riječkim školama od kojih mnoge nema adekvatne uvjete za rad.

Panorama RijekaJuraj Bukša: Nogomet je sport našeg grada, naše srce kuca za naš klub i to je zaista jako lijepo. Pored toga, mislim da je moj zadatak da prvo osiguram uvjete za rekreaciju naših građana. Da svi počnemo mijenjati navike i da živimo zdravije, samim tim i duže. Dakle, prije profesionalnog sporta, moramo napraviti nova dječja igrališta koja su standardizirana po pravilima EU-a, koja se mogu koristiti i kada su kišni dani jer svi znamo koliko kišnih dana u godini ima naša Rijeka. Kroz projekt vraćanja Rijeke na more važno mjesto pripada i novim parkovima, dugim šetalištima, mjestima za odmor i piknik, teretani na otvorenom, boćanju, terenima za košarku, odbojku, tenis i naravno rekreativni nogomet. I naravno, more, more i samo more. Plaže, plivanje, kupanje, korištenje tog prelijepog Jadranskog mora koje imamo, a ustvari ga nemamo. Želim vidjeti naše mlade kako uče na plaži, kako cijele dane provode na otvorenom, da svaki dio grada ima neku svoju funkciju. Dakle, prvo rekreacija jer od toga korist imaju svi, a poslije toga i razvijanje nekog profesionalnog sporta i uvijek pomoć i podrška našem nogometnom klubu.

Vojko Obersnel: Izdvojio bih sve sportove koji su vezani uz vodu. Plivanje, vaterpolo, sinkro plivanje... Za grad na moru važno je da ima dobro organizirane upravo te sportove.

Kristjan Staničić: Svi sportovi su važni, i moramo poticati sve vrste sportske aktivnosti. Važni su i vaterpolo, i  plivanje kao naši najtrofejniji sportovi, ali su jednako važni i rukomet, i košarka, odbojka, borilački sportovi i ostalo. Važno je u svijest naših mladih sugrađana  već u fazi djetinjstva promicati  sportski duh. Stoga smo osmislili niz programa i projekt kojeg smo nazvali „Sport za sve“, s ciljem da se svi uzrasti i dobne skupine naših sugrađana aktivno bave sportom i rekreacijom. Planiramo urediti niz javnih površina s sportskim igralištima, trim stazama, uličnim spravama za vježbanje, ali i uvesti besplatno vježbanje u vrtiće pod stručnim nadzorom kineziologa i sportskih trenera.

Danko Švorinić: Sigurno atletika koja ima dugu povijest u Rijeci, plivanje i vaterpolo, a zatim šah kojega jako vole mladi ljudi, a često nam prođe kroz radar mada naši šahisti ostvaruju sjajne rezultate.

Rijeka nosi titulu najtransparentnijeg grada. Na koji način i u kojem smjeru biste dalje razvijali taj doseg, odnosno što biste ponudili kao novitet u području transparentnosti?

Andrej Briščik: Razlika između transparentnog i prozirnog nažalost nije velika. Parametri koji mjere transparentnost gradskih proračuna i poslovanja grada su statistički pokazatelji i nisu pravo mjerilo transparentnosti i kvalitete rada jedne gradske administracije. To pokazuju i nalazi Ureda državne revizije koji su ukazali na mnogobrojne nepravilnosti u radu gradske uprave i gospodina Obersnela. Nenamjensko trošenje novca, neplaćanje i neevidentiranje obveza, nerealizacija kapitalnih projekata, nedostatak plana za konsolidiranje proračuna i proračunskih manjkova sastavni su dijelovi nalaza Ureda državne revizije. 

Juraj Bukša: To je mit. Ako pogledate slučaj Benac, jasno vam je da smo mi grad u kojem vlada klijentelizam i strah. Mi smo grad u kojem prednost ima korupcija, a ne transparentnost. Za mene je pojam transparentnosti nešto potpuno drugo. U vremenu novih tehnologija u kojem živimo, najmanji problem je rad učiniti transparentnim, ali prije toga moraš to željeti i raditi pošteno. Moraš imati što za pokazati.

Vojko Obersnel: Rijeka je već količinom objavljenih dokumenata i transparentnošću rada te komunikacijom sa građanima dosegla sam vrh transparentnosti. Ono što vidim kao mogući daljnji razvoj je korištenje dodatnih alata demokracije za daljnje uključivanje građana u donošenje odluka poput primjerice E-peticija, a svakako i daljnji razvoj portala Otvorenih podataka objavom dodatnih baza podataka kojima gradski sustavi raspolažu.

Kristjan Staničić: Rijeka i gradski proračun nisu dovoljno transparentni. To su dokazali i slučajevi Benac i Marković, kao i nalazi državne revizije, posebice kada govorimo o negativnom mišljenju u slučaju HNK Ivana Pl. Zajca. Mi ćemo znatno ojačati odjel za internu reviziju i nadzor, a to se posebno odnosi na proračunske korisnike i gradska poduzeća. Ne smije se događati da se procedure dodjele javnih prostora krše i da se događaju slučajevi poput pročelnika Benca. Ne smije se događati ni uvjetno mišljenje revizije toliko uzastopnih godina za redom.

Danko Švorinić: Moj novitet će biti nulta stopa tolerancije prema nepotizmu i korupciji kako mi najbliži suradnici uoči svakih izbora ne bi završavali iza rešetaka ili bili suspendirani.

Mnogo se raspravlja o svjetonazoru. Je li on po Vašem mišljenju za lokalne izbore bitan ili nije i zašto?

Andrej Briščik: Meni je osobno kompletno nebitan, koliko je bitan i zanimljiv građanima ne mogu procijeniti ali je apsolutno jasno da je iznimno bitan i zanimljiv medijima. Rasprave o ustašama i partizanima drže SDP i HDZ na vlasti u ovoj državi i sve dok ne promijenimo one koje takve priče drže na političkom životu neće nam pomoći svjetonazorske rasprave. Akcija mladih od svojih početaka u svojim programskim odrednicama inzistira na obrazovanju učenika po pitanju zaštite okoliša, ljudskih prava i seksualnog odgoja.  Moderno i održivo obrazovanje uz uvođenje programa cjeloživotnog obrazovanja temelj je svakog našeg programa. To je naš svjetonazor.

Korzo, Gradska uprava

Juraj Bukša: Tako je lakše ljudima zamazati oči i udaljiti ih od tema koje su stvarno ključne za naš svakodnevni život. Demagogija, populizam i nacionalizam se uvijek koriste kada se aktualnoj vlasti trese fotelja. Zato u svojoj kampanji nisam potrošio niti jedno slovo  na tu temu. Za mene je važnije pitanje izgradnje autobusnog kolodvora nego pitanje ustaša i partizana. Ne trebam ni govoriti o tome koliko mi je važna čistoća grada i higijena na tržnici, koliko su mi važna nova radna mjesta za mlade. Moramo graditi budućnost. Gledanje u prošlost nas samo udaljava od boljeg standarda i svakodnevnog života koji prije svega želim kao profesor za sebe i za svoje građane.

Vojko Obersnel: Bitan je. Svjetonazor leži u suštini svih izbornih i  govori kako ili na koji način će se postići određeni obećani ciljevi. Primjerice, da li socijalnom osjetljivošću ili setom vrijednosti liberalnog kapitalizma. Svjetonazor mnogo govori i o područjima zaštite ljudskih prava, prava manjina ili manjinskih društvenih skupina. Mislim da je vrlo bitan.

Kristjan Staničić: Svatko ima svoje političko uvjerenje i stavove po pojedinim pitanjima. I to poštujem. Osobno nisam zagovornik nametanja svjetonazorskih stavova, ali tražim da isto tako netko drugi poštuje i moj stav. Nametanje svjetonazorskih i ideoloških pitanja uvijek produbljuje podjele u društvu i zato ideološka pitanja nameću ih samo neodgovorni političari. Odgovorni političari okupljaju. Treba razgovarati o egzistencijalnim pitanjima, pitanjima uređenja grada, realizacije projekata i poštene gradske uprave.

Danko Švorinić: Svjetonazor jest bitan jer govori o ljudskim vrijednostima do kojih nam je stalo i upućuje na naše kvalitete, no svjetonazor nikad nije bilo toliko iskorištavan kao danas. Njime se manipulira, trguje, njime se produbljuju razlike, unosi se razdor u sve sfere života što je nedopustivo i sramotno. Mi možemo zastupati specifična svjetonazorska stajališta, ali moramo biti na braniku svih dobronamjernih ljudi ma u štogod oni vjerovali.

Koju glazbu slušate kada se želite opustiti ili zabaviti, koji su vam dragi glazbenici ili posebno drage pjesme?

Andrej Briščik: Odrastao sam na  rocku i sličnim stilovima, to je ono što najradije slušam i uz što se opuštam, a to bi bile grupe The Doors, Led Zeppelin, Metallica, Deep Purple, Guns n’ Roses, Iron Maiden, Let3, Urban, TBF, Hladno pivo itd. Malo čudno ali volim jako Prodigy slušati, no oni su posebni i neponovljivi, jako puno rokera ih u biti voli.. Također slušam, opuštam se uz Balaševića, Darka Rundeka, Bajagu... koji imaju predivne pjesme. Iz novije povijesti mi se sviđaju grupe uz koje se volim zabaviti:  Jonathan, Dubioza Kolektiv, Postolar Triper, Elemental… Kada bih morao izdvojiti neku pjesmu iz mora dragih pjesama, izdvojio bih ipak 2 pjesme: The Doors - Riders on the storm i Jimi Hendrix - All along the watchtower

Juraj Bukša: Obožavam glazbu. I jako bih volio da sam talentiran za pjevanje ili sviranje nekog instrumenta, ali baš i nisam, tako da samo slušam glazbu i uživam. Bez glazbe ne mogu zamisliti niti jedan dan. Ako pišem i radim, slušam klasičnu glazbu, ako vozim slušam pop rock, a najviše se opustim uz dječje pjesmice jer ih slušam sa svoje troje djece. Ta kombinacija je za mene raj. Muzika i djeca.

Vojko Obersnel: Uvijek mi se čini da imam premalo vremena za glazbu i za opuštanje. No, već od ranije sviđa mi se Manu Chao, a volim i riječke snage – Urbana, Let 3, svakako Morso.. riječka scena mi je draga.

Kristjan Staničić: U principu slušam mnoge glazbene žanrove, ovisno o raspoloženju. Nekada mi odgovara domaća glazba, nekada više strana. Nekada više slušam pop glazbu a nekada više rock. Ali moram reći da sam prije svega ljubitelj rock glazbe. Volim slušati domaće i strane izvođače.

Danko Švorinić: Slušam riječki rock koji je više od muzike. To je stil života koji je energičan, kreativan i napredan.

Na što ste iz svoje biografije najviše ponosni, odnosno što biste istaknuli kao svoje najvažnije uspjehe?

Andrej Briščik: Ponosan sam na to što je svaki poslodavac prepoznao moj elan, prepoznao koliko se dajem u posao, uvijek sam brzo napredovao i uspješno sam vodio svoje timove. Ponosan sam na priču Kluba mladih Rijeka i ono što on danas predstavlja riječkoj mladosti. Priču koju sam zajedno s prijateljima započeo i realizirao nakon puno godina muke i truda. Danas je Klub mladih Rijeka nešto o čemu se priča diljem Hrvatske i nešto što svaki grad ili općina želi imati.

Juraj Bukša: Obrazovanje. To je nešto što mi nitko ne može oduzeti ili osporiti. Ono što bih želio je da svoje obrazovanje, koje je baš u funkciji razvoja ovog grada stavim na raspolaganje građanima. Većina stvari koje muče naš grad su u mom području stručnosti, zato iskreno želim uspjeh na ovim izborima, želim kroz struku dati doprinos razvoju grada. Nije isto vodi li Rijeku doktor, čovjek bez diplome ili pomorac.

Vojko Obersnel: Najviše sam ponosan što sam Ognjenov otac. Što se tiče ostalog, ponosan sam na svoj rad sa studentima u razdoblju dok sam bio na Medicinskom fakultetu i ponosan sam na četiri puta ukazano povjerenje Riječana da vodim grad. U nedavnom razdoblju najemotivniji trenutak u kojem sam bio posebno ponosan bilo je osvajanje titule Europske prijestolnice kulture.

Kristjan Staničić: Najvažnijim uspjehom smatram činjenicu da sam kroz svoj rad i vođenje velikih hotelskih kompanija, zajedno sa svojim suradnicima školovao i izgradio dobar dio mladih kadrova u turizmu koji su danas nositelji ključnih operativnih poslova u mnogim hotelskim kućama. Kadrovi su danas najveći i najvažniji resurs u svakom poslu, pa tako i u turizmu. I na tu činjenicu sam posebno ponosan.

Danko Švorinić: Ponosan sam na svoju obitelj koja me bezuvjetno podržava u radu. Trudim se uvijek biti posvećen i konstruktivan i ponosan sam što je Lista za Rijeku izrasla u najjaču regionalnu stranku. Želim promjenu i znam kako ju provesti, ne samo zbog svoga sina, nego zbog sve djece u Rijeci. To je njihov grad!

O kojem Vašem protukandidatu na ovim izborima možete i želite reći nešto iskreno pozitivno i što bi to bilo?

Andrej Briščik: Pohvalio bih gospodina Hrvoja Burića što je izašao iz HDZ-a, ali nikada HDZ neće moći izaći iz njega.

Juraj Bukša: Moj su fokus građani. Želim pobijediti. O protukandidatima mislim sve najbolje, ali o njihovim programima baš i ne. Mislim da dr.sc. Pero Lučin i ja jedini imamo program za napredak i razvoj Rijeke koji je konkretan i jasan. Zato na ovim izborima i nastupamo pod sloganom Konkretno.

Vojko Obersnel: O Andreju Briščiku. Sviđa mi se njegov mladenački, idealistički način razmišljanja. To ide uz mlade godine. Takvih ljudi s idealima nedostaje u politici.

Kristjan Staničić: Iznimno pozitivno su me iznenadili Petra Mandić i Andrej Briščik. Oboje su vrlo perspektivni mladi ljudi koji imaju niz dobrih ideja a prije svega ih krasi pozitivan duh.

Danko Švorinić: Svim kandidatima i kandidatkinji za gradonačelnika/cu, osim aktualnom gradonačelniku koji je ispucao sve svoje kredite kod građana, čestitao bih na kandidaturi. Drago mi je da ima ljudi koji su spremni pomoći Rijeci da postane ono što je odavno trebala biti - grad po mjeri ljudi, a ne građevina.

*Foto: Facebook i službene mrežne stranice kandidata