EPK Rijeka 2020

21.11.2017.

Najavljen program međunarodne konferencije o sudioničkom upravljanju kulturnim resursima

Od srijede 22. do petka 24. studenog u riječkom HKD-u na Sušaku održava se velika međunarodna interdisciplinarna konferencija posvećena sudioničkom upravljanju u kulturi čiji je podnaslov „Istraživanje praksi, teorija i politika. URADIMO ZAJEDNO“. Okupit će preko 150 praktičara, teoretičara, istraživača i donosioca politika iz 28 zemalja, koji će predstaviti svoje specifične prakse te raspravljati o različitim aspektima sudioničkog upravljanja.

Od srijede 22. do petka 24. studenog u riječkom HKD-u na Sušaku održava se velika međunarodna interdisciplinarna konferencija posvećena sudioničkom upravljanju u kulturi čiji je podnaslov „Istraživanje praksi, teorija i politika. URADIMO ZAJEDNO“. Okupit će preko 150 praktičara, teoretičara, istraživača i donosioca politika iz 28 zemalja, koji će predstaviti svoje specifične prakse te raspravljati o različitim aspektima sudioničkog upravljanja.
Foto: press materijal

Najavili su to na konferenciji za medije Dea Vidović, upraviteljica Zaklade "Kultura nova", organizatora konferencije, zatim Irena Kregar Šegota, direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva i Tanja Kalčić, voditeljica programa Učionica iz Rijeke 2020 – EPK, partnera konferencije, te dvoje sudionika konferencije, Frank Fischer, jedan od vodećih svjetskih teoretičara sudioničkog upravljanja te Ana Žuvela, istraživačica sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

Konferencija je jedna od aktivnosti projekta “Pristupi sudioničkom upravljanju u kulturi” koji „Kultura nova“ provodi uz podršku UNESCO-vog Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost. Zaklada "Kultura nova" naime kroz svoje programe podrške već godinama podržava neke od hrvatskih primjera sudioničkog upravljanja kulturnim resursima u različitim dijelovima Hrvatske. Riječ je o javnoj infrastrukturi, najčešće u vlasništvu gradova, danoj na korištenje organizacijama civilnog društva koje u suradnji s javnom upravom implementiraju prakse sudioničkog upravljanja s ciljem njihovog održivijeg korištenja odnosno prilagodbe konkretnim potrebama lokalnih zajednica.

Primjeri dobre prakse

Kako ističe Dea Vidović, sudioničko upravljanje jedan je od odgovora na neadekvatnost tradicionalnih i tržišnih modela za upravljanje kulturnim resursima ali i na novonastale zahtjeve kulturnih profesionalaca, umjetnika i lokalne zajednice. Brojne organizacije i inicijative već desetljećima eksperimentiraju s različitim institucionalnim formatima koji odlaze onkraj konvencionalnih i reprezentativnih institucionalnih modela. Te nove strukture utemeljuju se na nehijerarhijskoj i horizontalnoj osnovi, a temelje se na podjeli odgovornosti u donošenju odluka i procesima upravljanja kulturnim resursima između različitih dionika.

Takve prakse u hrvatskim gradovima već postoje, pa je Ana Žuvela, voditeljica Zakladinog istraživačkog tima koji je imao zadatak istražiti suradničke prakse u Hrvatskoj, kazala da su neki od primjera prepoznati u Čakovcu, Dubrovniku, Karlovcu, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Puli. Za potrebe istraživanja, tim je sondirao dokumente javne politike i teorijske okvire ali i izašao na teren te obavio niz ekstenzivnih intervjua s donositeljima odluka, lokalnima administracijama, političarima, profesionalcima u kulturi, predstavnicima civilnog sektora, umjetnicima te s lokalnim stanovništvom. Trenutno se rezultati tih istraživanja obrađuju a preliminarni će nalazi biti predstavljeni na konferenciji u Rijeci, u četvrtak.

Kriza predstavničkog upravljanja

Jedan od ključnih predavača konferencije bit će vodeći teoretičar sudioničkog upravljanja, Frank Fischer sa Sveučilišta Rutgers (SAD) i Sveučilišta Humboldt (Njemačka). On je na konferenciji za medije ukratko sažeo osnove ovog koncepta koji se razvio u kasnim 1980-ima i tijekom 1990-ih, kao odgovor na promjene u političkom krajobrazu te na opće uvjerenje da nacionalne vlade nisu u mogućnosti riješiti baš sve probleme zajednice, što se artikuliralo u obliku demokratskog deficita i krize predstavničkog upravljanja. Sudioničko upravljanje u tom se kontekstu pojavljuje kao suplement, oblik upravljanja koji temelje ima u civilnom društvu a koji može djelovati u tandemu s centralnom vlašću, kako bi se došlo do učinkovitijih rješenja u onim područjima u kojima je centralnoj vlasti u sve većoj mjeri počelo nedostajati političkog legitimiteta.

Mnogo više o konceptu sudioničkog upravljanja Frank Fischer će govoriti u srijedu u 18 sati na predavanju otvorenom za javnost. Za javnost je također otvoreno i predavanje Christiana Iaionea (Sveučilište Guglielmo Marcon, Rim) koji će u četvrtak u 19 sati govoriti o tome kako se zajednica može uključiti u sve procese razvoja gradova.

Internacionalizacija grada

Irena Kregar Šegota, direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva TD Rijeka 2020 pojasnila je na koji je način Rijeka 2020 uključena u konferenciju. Osim središnjeg umjetničkog programa koji će se u Rijeci i cijeloj Primorsko-goranskoj županiji zbiti 2020. godine, Rijeka 2020 – EPK provodi i Program plus koji ima i svoj konferencijski i edukacijski segment. Konferencija o sudioničkom upravljanju u kulturi tako je prva u nizu planiranih međunarodnih konferencija koje će služiti internacionalizaciji grada, s obzirom na to da će brojne relevantne europske i svjetske stručnjake dovoditi u Rijeku, ali i umrežavanju i jačanju kapaciteta lokalnih aktera te uvođenju inovativnih tema iz područja kulturnih politika i kulturnog sektora u javni prostor. „Želimo postati regionalni centar inovativnih kulturnih praksi, inovativnih kulturnih politika i upravljanja u kulturi.

Upravo zbog svega toga, i imajući na umu naslijeđe projekta Rijeka 2020, jako je značajno da cijeli konferencijski dio Programa plus započinjemo s konferencijom na temu sudioničkog momenta u kulturi", kazala je Kregar Šegota. Kao konferencijski dan posebno važan za EPK gradove naglasila je petak kad će svoje sudioničke prakse na posebnom panelu predstaviti nositelj EPK titule iz 2016, poljski Wroclaw. Također, u okviru konferencije predstavit će se projekt “Pilot Cities”, program mreže Ujedinjeni gradovi i lokalne vlade (UCLG) čiji je Rijeka jedini hrvatski član. Na marginama konferencije održat će se sastanak predstavnika hrvatskih gradova kandidata za EPK 2020 na temu programske i druge suradnje u okviru projekta Rijeka 2020 – EPK.

Cjelokupan program dostupan je OVDJE.