Abeceda kapitala

14.07.2011.

Dužan kao Italija

Autor: Dejan Cvjetkovic

Parafraza poznate uzrečice “Dužan kao Grčka” doživjela je i zemljopisno pomicanje, pa sad uzrečica “Dužan kao Italija” puno realnije zvuči. Koliko je realna i održiva situacija javnog duga unutar zemalja EU?

Abeceda kapitalaŠto se desilo? Otkud Italiji toliki dug? Kako je moguće pričati o dugu unutar razvijenih zemalja koje su navodno svoju fiskalnu politiku dovele do optimalnih kapaciteta? Koliko je to stanje duga? Grčka, u kojoj se zbivaju nemiri, koja je cijeloj EU kamen spoticanja dužna je simpatičnih 300 milijardi eura. Netko će reći da je to puno. Naravno, ako je taj dug samo način da napuniš državnu blagajnu i da za neko vrijeme smiriš situaciju u zemlji, onda je to ogroman dug. No, ako iza tog duga stoji privreda, prihodi, osmišljeni načini vraćanja duga te ostvarivanja čak i dobiti po tom dugu onda je taj iznos mali. No, pogledajmo dalje. Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska i Hrvatska duguju ukupno 200 milijardi. Puno? Ako vidimo da je u pitanju pet zemalja iznos djeluje optimistično. Kad krenemo dalje tek ćemo se zgroziti. Pridodajmo ovim zemljama Poljsku te vidimo da je ukupan dug zemalja CEE6 oko 400 milijardi. A što je sa Španjolskom? E tu brojke kreću vrtoglavo. Dakle Španjolska je dužna oko 700 milijardi. I za kraj dolazimo do frapantnih brojki Italije. Naime, Italija duguje 1.800 milijardi. Da, slovima, tisuću osam stotina milijardi ojra.

Grcka EuroKad govorimo o javnom dugu moramo znati da je važan pokazatelj udio državnih vrijednosnica u rukama stranih investitora. Ovisno o visini ovog udjela povećava se i mogućnost brze rasprodaje obveznica. Ovaj pokazatelj je za Grčku prilično katastrofičan, jer znamo da je oko dvije trećine grčkog javnog duga u rukama stranih investitora. Primjera radi, kod zemalja CEE6 koje smo naveli ovaj postotak iznosi oko jedne četvrtine, što je daleko povoljnija situacija dužnika.

Osnovni problem Italije može biti činjenica da gospodarstvo nema dovoljno jak rast za servisiranje kredita čije kamate uredno i brzo rastu, kao i kod svakog kredita, pa se Italija po akumuliranom dugu penje na drugo mjesto u Europi. Pogađate, na prvom mjestu je Grčka. Kako jedno zlo nikad ne dolazi samo, da malo parafraziramo poslovice, i talijansko tržište vrijednosnih papira pokazuje veliki pad. Već nekoliko dana zaredom padaju cijene dionica talijanskih banaka, što bi moglo opasno ugroziti njihovu stabilnost, iako nisu direktno krive za državni dug. Burzovni regulator uveo je ograničenja protiv tzv “short selling”. O čemu se radi? “Short selling” se prikazuje kao tehnika ulaganja koja je suprotna financiranju sa margin kreditom. Ovakav način ulaganja omogućava profit kada je tržište u padu, zasniva se na posudbi dionica od investicijske tvrtke i prodaji istih, kako bi se na koncu pokrila prodaja tj. otkupila nazad ista količina dionica, ali po nižoj cijeni. Profit je u razlici cijene i ostvaruje se kratkoročno, unaprijed regulirano od strane investicijske tvrtke. Naravno, gubitak je lako moguć i rizik je velik. Napomenimo da je ZSE uvela ovaj način trgovanja u Hrvatskoj tek prije mjesec dana sa datumom početka idućeg mjeseca. Mnogi će reći da je u pitanju samo još jedna izmišljotina u svrhu kockanja novcem i napuhavanja tržišnih cijena. I biti će u pravu.

dugDa li će EU pomoći Italiji? Naravno da hoće, u ovo ne treba uopće sumnjati, jer propast Italije ujedno je i propast EU. Osim toga kriza u Italiji nije izazvana lošim stanjem ekonomije već postupcima neukih političara i visoko naslijeđenim javnim dugom. A kako se Italija urgentno pripremila da pokaže svoju ozbiljnost? Za početak Italija uvodi nove poreze na financijske transakcije, super poreze na SUV automobile, nastavak zamrzavanja zapošljavanja u javnom sektoru, smanjenje proračuna ministarstava i oštrije kažnjavanje izbjegavanja poreza. Hoće li ostati samo na riječima kao kod nas? Vidjeti ćemo ubrzo.

Hoće li se kriza u Italiji osjetiti kod nas? Vjerojatno hoće, prvo kroz smanjenje broja talijanskih turista koji rijetko više putuju na dvotjedni ili trotjedni godišnji odmor. Unatoč krizi lani je Hrvatsku posjetilo oko milijun talijanskih turista koji su ostvarili oko 4,7 milijuna noćenja. Što se tiče vlasništva nad “hrvatskim” bankama, dakle Zagrebačkom i Privrednom, ovdje ne bi trebali brinuti jer su talijanske banke koje su vlasnici navedenih banaka već dugo paneuropske banke, te ih kriza u Italiji ne ograničava. Osim toga PBZ i ZABA su po pravilima HNB visoko kapitalizirane, stabilne i ne ovise o servisiranju talijanskog duga. Robna razmjena sa Italijom donijela je Hrvatskoj prošle godine 1,66 milijardi eura, dok je uvoz iz Italije iznosio 2,3 milijarde. Ovo nisu veliki iznosi, no mogli bi ozbiljno narušiti naš slabašan gospodarski oporavak.

dugSvjetska kriza, prije tri godine započela kao kriza sekundarnih hipotekarnih kredita, danas je postala kriza eurozone. Informacije o propasti eurozone počele su već samim njenim osnivanjem. Ovdje se sad zlurado smješkaju zlobnici i govore one vječite pametne riječi: “Jesam li ti ja lijepo govorio da će ta Europa propast.”

Štedljiva politika Italije i do sada je bila odlika Vlade Silvija Berlusconija. Najveći strah od izbijanja krize u Italiji pojavio se kad je premijer Berlusconi odbio prijedlog ministra financija Tremontija o potrebi za još više štedljivom politikom. Automatikom seoskih tračeva ova informacija izazvala je porast cijena talijanskih obveznica i početak ćakula o propasti EU. Ako usporedimo Grčku i Italiju vidimo da Grčka većinu svojih prihoda ostvaruje kroz turizam i brodarski prijevoz, dok je Italija sedmo najveće gospodarstvo svijeta i drugi najveći izvoznik u Europi čime dobiva puno veću važnost od Grčke u mjerilima EU.

Ovih ljetnih vrelih dana kriza u Italiji puni novinske stupce, urednici medija su zadovoljni, suhoparno i vrelo ljeto samo po sebi nije neka vijest, no propast eurozone je već nešto drugo. Big brother je završio, HTZ još nije počeo, pa je kriza u Italiji sasvim zgoda tema za popunjavanje stranica i utjerivanje ledenog straha u kosti čitaocima. Na sreću, led se na ovoj vrućini brzo topi.

(autor trguje dionicama na ZSE)

Tagovi:
Sviđa se korisniku:

Ukupno <3: 2